Regata u Starim Banovcima: Veslačka avantura na Dunavu leči dušu i jača timski duh

Iako među najvećim u Evropi, Dunav nije ekstremna reka kada je u pitanju plovidba čamcem. Ipak, ljubitelji vodenih sportova iz svih krajeva Balkana veslaju Dunavom, a ovo se dešava i zahvaljujući manifestaciji “Dunavske avanture” u Starim Banovcima. Veslačka regata se održava krajem jula u ovoj sremskoj varošici, nedaleko od Beograda.

kajak
Oaza na Dunavu privlači mnogo ljudi iz zemlje i regiona (FOTO: Diego Gennaro - Unsplash)

Trodnevnu regatu kraj Dunava vredi posetiti u vrelim letnjim danima, i uživati u druženju sa ljubiteljima prirode, a posebno zaljubljenicima u vode. Nije neophodno veliko iskusvo u veslanju, već samo dobra volja i avanturistički duh.

Da voda odnosi negativnu energiju i time leči dušu, potvrdili su raniji učesnici “Dunavske avanture”, regate koja se održava duže od deceniju i po. Organizuje je Klub ekstremnih sportova Pustolov u Starim Banovcima, naselju u istočnom Sremu koje se nalazi na desnoj obali moćnog Dunava.

Na samoj manifestaciji čamci sa veslačima i veslačicama polaze iz Starih Banovaca i idu do belegiških ada, turističkih atrakcija koje takođe vredi videti. Mnogi rafting klubovi dolaze na Dunav, pa su učesnici iz svih krajeva Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Biti na vodi, spuštati se čamcem sinhronizovanim pokretima sa ekipom, mnogima pruža osećaje slobode i jedinstva, pa zato iznova učestvuju u ovom događaju. Mirna hladna voda, labudovi, prijatno zelenilo i miris riblje čorbe, iznova bude čula osvedočenim rečnim pustolovima.

Regata “Dunavska avantura” je međunarodna i takmičarskog je tipa. Međutim, motiv za druženjem je glavni pokretač okupljanja u ovoj oazi na Dunavu.

Inače, u Srbiji se, pored još devet zemalja, održava i Međunarodna dunavska regata. Tour International Danubien, skraćeno TID je najveća, najduža i najstarija veslačka rečna regata na svetu.

Smeštaj u kampu kraj Dunava - Raj za pustolove

Višednevno druženje i uživanje na vodi zahteva i noćenje učesnika, pa je prednost “Dunavske avature” to što je organizovan i kamp za goste. Oni koji odluče da spavaju u šatoru imaće gde da ga postave, ali i sve neophodne sadržaje za boravak u kampu.

Bašta pustolovaca jedno je od najlepših mesta kraj Dunava u Starim Banovcima, idealno za boravak i druženje van urbanih sredina, a posetioci mogu uživati u pravim ribljim specijalitetima.

Inače, ova manifestacija upisana je u kalendar Rafting saveza Srbije, gde se svake godine zainteresovani mogu infromisati o terminima održavanja sličnih dešavanja na rekama i drugim vodama.

Veslačka regata i za one bez imalo iskustva

Postoji Međunarodna skala plovidbene teškoće, po kojoj na vodama prve klase nije neophodno veliko rafting iskustvo, jer ima vrlo malo grubih površina i nije potrebno manevrisati čamcem.

Zato tokom “Dunavske avanture” ne mora na veslačkoj klupi biti pravi profesonalac ovog sporta. Manifestacija je pogodna za one koji nisu zavisni od ekstremnih voda, već za ljubitelje opuštanja i druženja.

Za početnike u veslanju, one koji bi da se po prvi put oprobaju, kao i ljude koji žele da razmene iskustva sa poznavaocima voda iz regiona, skup u Starim Banovcima je idealan događaj.

Posle svakog spusta čamcem ekipa jača timski duh i motivaciju da usavršava veštinu veslanja. Kao trening snage mišića i volje, opisuju veslanje oni koji ga redovno praktikuju na različitim rekama u regionu.

Šta je regata i gde je još rafting popularan u Srbiji

Veslačko takmićenje ili rekreativno veslanje više ljudi koje kreće sa zajedničkog starta i završava na određenom cilju, zove se regata. Ovaj sport je popularan i u Srbiji, bogatoj bržim i mirnijim vodama. U regate se ubrajaju i jedrenje i motonautika, kao sportovi na vodi.

Činjenica da u Srbiji skoro 20 godina postoji Rafting savez (RFSS) govori dovoljno o popularnosti ovog vodenog sporta. Istorija raftinga seže nekih 70 godina u prošlost, kada su se sredinom prošlog veka u Srbiji pojavili prvi ljubitelji rečnog sporta. U ovom periodu su entuzijasi gumenim čamcima savladavali Drinu, Lim, Ibar, Nišavu i ostale reke.

rafting
Rafting je zasluženo pronašao svoje mesto u srpskom sportu (FOTO: Harve - Unsplash)

Ekspanzija raftinga, međutim, kreće u poslednjoj deceniji 20. veka, kada je Vojska prodavala svoje stare gumene čamce po veoma povoljnim cenama. Tada su mnogi avanturisti mogli da nabave popularne desantne čamce, odnosno DČ-10. Upravo tada počinje organizovano bavljenje raftingom i nastaju prvi domaći rafting klubovi.

Prema podacima Rafting saveza Srbije, prvo Državno prvenstvo u ovom sportu održano je 2006. godine na Ibru. Krajem iste godine nastala je i regionalna rafting liga, potpisivanjem povelje sa još četiri zemlje. Upravo ovaj potez bio je preteča Balkanskog šampionata u raftingu.

Danas postoje rafting klubovi u Beogradu, Zemunu, Novom Sadu, Nišu, Pančevu, Kraljevu, Priboju, Lajkovcu i mnogim drugim mestima širom Srbije.

Stari Banovci na Dunavu: Istorijski značaj i urbanizacija

U 18. i 19. veku se na pazovačkoj pijaci prodavalo povrće, voće i ostali poljoprivredni proizvodi, a u ovo vreme je masovni transport bio rekama. Tada je kod Starih Banovaca bilo aktivno pristanište plovila koja su prevozila ovu robu. 

banovci
Banovci su sve popularniji za život, van gradske gužve, na ovali Dunava (FOTO: V.M.R.)

U istorijskim zapisima navodi se da se razvoj Starih Banovaca nije mnogo razlikovao od razvoja ostalih sremačkih sela. Međutim, ono što Banovce razlikuje od ostalih mesta je blizina Beograda, pa je u jednom trenutku prestonica obuhvatila svojom urbanizacijom i ovo naselje na Dunavu.

Zato se poslednih decenija u Stare, ali i Nove Banovce, doseljavaju ljudi iz Beograda, Zemuna, Stare Pazove i drugih urbanijih mesta, ali i ljudi iz drugih zemalja.

Do Starih Banovaca se iz Beograda stiže auto-putem za Novi Sad isključenjem kod banovačke petlje, ili iz Batajnice, nakon što se prođu Novi Banovci (koji su inače spojeni sa starim delom naselja). Ovo mesto postaje sve popularnije za život, ali ga svakako vredi obići makar u letnjem periodu kada se održava sve popularnija veslačka regata “Dunavska avantura”.